Primorsko-goranska županija

Primorsko-goranska županija je smještena na graničnom području između kontinentalne i primorske Hrvatske. Na sjeveru graniči s Republikom Slovenijom, na zapadu s Istarskom županijom, na istoku sa Karlovačkom i Ličko-senjskom županijom, na jugoistoku u ima morsku granicu sa Zadarskom županijom, dok joj pripada i dio obalnoga mora. Županija obuhvaća površinu od 3.588 km2, tj. 6,3 % državnog teritorija. Županija ima 305.505 stanovnika što čini 6,9 % od ukupnog stanovništva, što ovu županiju stavlja na peto mjesto po broju stanovnika u Republici Hrvatskoj. Administrativno i teritorijalno se ova županija sastoji od 14 gradova i 22. općine te 536 naselja u sastavu gradova i općina. Najveći gradovi su Rijeka, Opatija, Mali Lošinj i Crikvenica. Sjedište županije je Rijeka u kojoj živi najveći dio stanovnika županije. Prostor Primorsko-goranske županije dijeli se na tri dijela - goransko područje, primorsko i otočno područje. Goransko područje se diči mnogim šumskim i vodnim resursima i prostorom koji se odlikuje kvalitetom zraka i vode, a ima i vrlo bogatu floru i faunu. Na tom području prevladava umjereno kontinentalna do planinska klima. Primorsko područje obuhvaća polukružan prostor uz Riječki zaljev, Vinodolski kanal, između grebena Učke na zapadu i planina Gorskoga kotara na sjeveru i sjeveroistoku. Samo područje ima pretežno mediteransku klimu s utjecajem planinske klime u zimi. Otočno područje ima izrazitu mediteransku klimu, a sastoji se od dva niza kvarnerskih otoka: zapadni niz obuhvaća Cres i Lošinj te neke manje otoke, a istočni niz obuhvaća Krk i Rab te neke manje nenaseljene otoke. Ova županija čuva brojno i bogato kulturno-povijesno naslijeđe, ali i vrijedne raznolike prirodne fenomene kao što je Vransko jezero, raznoliki prirodni rezervati i sam njezin prostor koji predstavlja sjedište ujedinjena gorja i mora.