otok Vis

Hrvatska / Splitsko-Dalmatinska / Otok Vis

Otok Vis najistureniji je hrvatski otok s površinom od 90,3 km2. Hvarski ga kanal dijeli od otoka Hvara , a Biševski od otoka Biševa. Od talijanske je obale udaljen oko 60 milja. Otokom se protežu tri brdska lanca izmecu kojih se nalaze krška polja. Najveca su uzvišenja Hum (585 m), Sveti Duh (563 m) i Mali hum (514 m). Prvi su žitelji na Visu obitavali vec u III. tisucljecu prije Krista. Bili su mediteranskog podrijetla. U II. tisucljecu prije Krista potisnuli su ih Iliri koji su u VI. i V. st. prije Krista tu formirali svoju državu. Sirakuški tiranin Dimitrije Stariji oko godine. 397. prije Krista utemeljuje na Visu svoju koloniju Issu ciji su žitelji proširili svoj utjecaj prema srednjodalmatinskim otocima. Prevlast je Isse ugrozio ilirski kralj Agron I. i kraljica Teuta koju su godine 219. prije Krista porazili Rimljani. Od tada je Issa priznavala prevlast Rima. Nakon propasti Zapadnoga Rimskog Carstva (g.476.) Vis je jedno vrijeme priznavao vlast Gota a potom Bizanta. Hrvati su Vis poceli naseljavati od VII. st. Godine 997. Vis su zauzeli i razorili Mlecani. Od godine 1420. pod upravom je Mlecana. Mirom u Campoformiju godine 1797. Venecija ga prepušta Austriji, a nakon mira u Požunu godine 1805. dolazi pod vlast Francuza koji ga utvrcuju. U ozujku godine 1811. engelska je flota nanijela tezak poraz francusko-talijanskoj floti i okupirala Vis. Žitelji se bave poljodjelstvom, ribolovom i turizmom. Obale su otoka strme i razvedene. Na zapadu je otoka Komiški zaljev , a na sjeveru Viška luka..